Upravljanje čvrstim otpadom
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 14 | Nivo: Fakultet Organizacionih Nauka

UVOD
Da bi mogli pisati o upravljanju čvrstim otpadom, prvo moramo naučiti nešto o samom otpadu, kako nastaje, kako se prikuplja, skladišti, transportuje, i šta se na kraju sa njim može uraditi, da li ga reciklirati, odlagati ili iskoristiti npr. za dobijanje energije.
Od prvog dana nastanka čovečanstva, ljudi su stvarali otpad. U početku su to bile male količine organskog otpada, koji nisu predstavljali veliki problem i ljudi su ga rešavali zakopavnjem u zemlju, bacanjem u jame...Sve većim širenjem i razvojem društvene zajednice, problem je postajao sve veći, pa su se javljale i prve zaraze koje su nastajale od otpada koji se nije na adekvatan način odlagao. Kako je broj stanovništva rastao, menjale su se i navike u ishrani, količina otpada je rasla i sve više zagađivala životnu sredinu.
Industrijska revolucija, je čovečanstvu , pored svih koristi, donela i ogromne probleme ekološke prirode, industrija je zagađivala atmosferu, vode, zemljište, svojim otpadnim vodama, isparenjima, ali i proizvodima koji su gotovo ne razgradivi, odnosno potrebno im je jako mnogo vremena da se razgrade. To je dovelo do problema koji danas imamo sa otpadom. Počele su da se stvaraju ogromne količine ne razgradivog otpada, čija se proizvodnja iz godine u godinu povećavala, jer je potreba za takvim proizvodima rasla povećanjem broja stanovništva. Ali to ne bi bio problem globalnih razmera kakav imamo danas, da se na vreme, kako je rasla proizvodnja takvih proizvoda, razvijala i svest da se to nekako mora ili razgraditi ili adekvatno deponovati. Da su se sa razvojem fabrika za proizvodnju takvih proizvoda razvijale i fabrike koje će te materijale reciklirati ili iskoristiti na neki drugi način, mi danas ne bi imali nikakav problem sa otpadom.
Kada je otpad počeo da utiče na zdravlje ljudi, počelo se razmišljati o tome kako da se taj problem reši. U početku je to bilo samo sakupljanje i skladištenje na mestima koje su služila samo u tu svrhu, prvobitne deponije, ali kako se količina konstantno povećavala porastom broja stanovništva, došli smo do tačke kada nije dovoljno samo skladištiti otpad, već se moralo doći do novih ideja, kako taj problem rešiti na duži vremenski period, jer je količina otpada rasla enormnom brzinom.
Danas se u svetu godišnje proizvede oko 400.000.000t samo opasnog otpada, koji je samo deo ukupne količine otpada. U velikim gradovima u svetu svaki stanovnik u proseku napravi 3.5kg otpada dnevno, što je kada se preračuna na godišnji nivo i na ukupan broj stanovnika zastrašujuća cifra.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com